Puno problema i pitanja, a malo odgovora
Društvo inženjera i tehničara Grada Samobora i Pučko otvoreno učilište Samobor organizirali su još jednu tribinu u sklopu programa Građanski utorak na temu zbrinjavanja otpada, koja je održana 21. ožujka u Pop Up Art kinu na Autobusnom kolodvoru.
U povodu Dana voda, koji se obilježava 22. ožujka, bilo je riječi o nekoliko tema: prikupljanje i zbrinjavanje otpada danas i planovi za budućnost, gospodarenje otpadom u Samoboru danas i sutra te monitoring saniranog odlagališta otpada Trebež.
Moderator tribine ing. Antun Bišćan uime Udruge inženjera i tehničara Grada Samobora najavio je teme i govornike, redom iz samoborskog Komunalca, gradske tvrtke koja brine o brojnim segmentima koji se tiču gradskih komunalija.
Vrlo detaljno, više od sat i pol, o svemu su prisutnim članovima DITS-a i zainteresiranim građanima govorili direktor Komunalca Renato Raguž te stručnjaci iz tvrtke zaduženi za pojedine sektore Vjekoslav Borić i Darko Vrkljan.
Direktor Raguž u svom je izlaganju predočio brojne podatke o novom načinu zbrinjavanja otpada u Samoboru, s usporedbom na druge gradove u Hrvatskoj te praksom u nama obližnjim državama članica Europske unije i šire.
Iz svega je bilo jasno da Hrvatska po svim pitanjima zbrinjavanja otpada zaostaje u odnosu na zapad Europe ponajprije zbog zakonske regulative, koja nije u stanju primijeniti primjere dobre prakse drugih gradova i država u okruženju, a koja jedinice lokalne samouprave ograničava u vlastitim pokušajima da riješe svoje probleme. Kasni se sa sanacijom postojećih velikih deponija smeća, a sustav regionalnih centara za gospodarenje otpadom, kojima bi se riješilo zbrinjavanje, prerada i energetska iskoristivost otpada još nije u potpunosti zaživio.
Grad Samobor je, rekao je direktor Raguž, što se tiče Hrvatske, negdje u sredini po učinkovitosti zbrinjavanja otpada, i smatra da po tom pitanju idemo u dobrom pravcu.
O tehnološkim novitetima, poput uvođenja elektronskog praćenja broja odvoza komunalnog otpada putem čipova na spremnicima, otpadomjerima i kodovima potrebnima za odlaganje otpada na reciklažnom dvorištu govorio je Vjekoslav Borić.
Vrlo iscrpno i poučno predavanje o sanaciji Trebeža održao je Darko Vrkljan.
No, članove DITS-a i prisutne građane, koji su na koncu mogli postaviti i konkretna pitanja, zanimala su rješenja brojnih problema u nadležnosti Komunalca i gradskih komunalnih redara.
Ističemo najvažnija: zašto se u samoj strategiji nije prišlo načinu naplate po količini otpada vaganjem, a ne po volumenu spremnika, zašto se sada traže osobni podaci i godišnje ograničenje količine otpada koji građani odlažu na reciklažno dvorište, pri čemu su posebno zakinute tvrtke i obrti koji također nekamo moraju sa svojim otpadom, što je s kućanstvima u kojima žive stariji i oni kojima nisu dostupne nove tehnologije, kamo će svoj otpad odlagati brojni vikendaši i ostali neprijavljeni u Samoboru, a poseban problem, na koji je ukazao Željko Koščica, je zbrinjavanje građevinskog i sličnog otpada tvrtki i investitora koji grade po Samoboru, kojeg ima jako puno, jer Grad Samobor, iako je to po zakonu dužan osigurati, još nema odlagalište za građevinski otpad. Također, tvrdi Koščica, upravo zbog ovakve strategije Grada ima sve više divljih odlagališta, gomila se smeće uz reciklažne otoke po kvartovima, jer ga Komunalac ne odvozi redovito, a postavio je i pitanje zapošljavanja podobnih i rodbine čelnika u samoj tvrtki.
Direktor Raguž odgovorio mu je da od kada je on na dužnosti Komunalac radi sve po zakonu, da njihovi djelatnici, što se tiče odlaganja smeća na nedozvoljenim mjestima ili u prirodu, postupaju po prijavi komunalnih redara, te da su ti njegovi dojmovi subjektivni, a on se (Raguž) oslanja na argumente i činjenice po kojima Komunalac dobro odrađuje svoj posao unutar zakonskog okvira.
Članovi Društva inženjera i tehničara Grada Samobora također su imali primjedbe na pojedina rješenja i način rada Komunalca, uz osvrt na nedostatan monitoring Trebeža s obzirom na njegovu važnost i nakon sanacije, te ponudili konkretna rješenja i pomoć svojih stručnjaka. Pitali su i zašto nitko od gradskih čelnika ili stručnjaka nije nazočio ovoj tribini, vitalnoj i od značaja za cijeli grad.
Po svemu sudeći, rješavanje svih tih važnih pitanja tek nam predstoji.
