Dva nova predavanja iz ciklusa Nemirna Zemlja 2
Ranjive podzemne vode i geohazard
Vrlo često, a pogotovo je to navada u državi u kojoj živimo, ali i puno šire, ne slušamo
stručnjake. Redom su to nezamjetni znanstvenici, oni koji stalno nešto osluškuju, bilježe i
proučavaju i čiji dugogodišnji rad je prepoznat tek u užim stručnim i komplementarnim
krugovima. Šira javnost na njihove apele i preporuke reagira tek kad nam počinje “gorjeti pod
noktima”.
O tome da nam je planet na kojem živimo, a time i sav život, u stalnoj opasnosti od klimatskih i
drugih promjena koje smo sami nepovratno potaknuli, govorili su 13. veljače tijekom svojih
predavanja u sklopu ciklusa Nemirna Zemlja 2, koje organizira samoborsko Društvo inženjera i
tehničara u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem kroz Građanski utorak, mr.sc. Daria Čupić,
dipl. ing. geol., i Marijan Poljak dipl. ing. geol.
Na temu podzemnih voda i ranjivosti vodonosnika na samoborskom području govorila je mr.sc.
Daria Čupić, koja već godinama istražuje to područje. Nažalost, kako je dokumentirala,
samoborski kvartarni vodonosnik u dolini rijeke Save, kojemu pripada i naš grad, visoke je
ranjivosti na temelju svojih prirodnih karakteristika. Naime, nakon svih mjerenja i primjenom
najnovijih znanstvenih kriterija i postupaka, došla je do podataka da su na našem području
naslage podzemnih voda vrlo male debljine, najviše do 5 m. S obzirom na visoku naseljenost,
razvijenu industriju i poljoprivredu te značajno ispuštanje otpadnih voda, samoborski
vodonosnik je vrlo visoke ranjivosti i nalazi se u stanju potencijalnog rizika.
Uz sve navedeno, često se govorilo i o utjecaju rada NE Krško ne samo na podzemne vode i
rijeke na našem području, već i u slučaju potresa. O svemu tome je tijekom svojeg predavanja
govorio Marijan Poljak, dipl. ing. geol. i dugogodišnji djelatnik NE Krško, koji već desetljećima
svoja istraživanja o cijeloj Krškoj kotlini prenosi na karte. Geološka karta koju je izradio
predstavlja pouzdan izvor podataka, što čini kvalitetnu osnovu za izradu ostalih namjenskih
karata, kao što su karte geohazarda. To se u prvom redu odnosi na ugroženost terena od
poplava i klizišta, što predstavlja i velik tekući problem povezan s trenutačnim klimatskim
promjenama, koje znatno utječu i na geološki okoliš u kojem živimo.
Trebamo se svi podsjetiti na nekoć poznatu krilaticu: “Djeluj lokalno, misli globalno” (vrijedi i
obrnuto).
Unatoč završnoj večeri Samoborskog fašnika i općem kolapsu prometa u Samoboru i ovo
predavanje naših domaćih stručnjaka bilo je vrlo dobro posjećeno.
M.K.
