{"id":681,"date":"2016-10-17T21:39:22","date_gmt":"2016-10-17T19:39:22","guid":{"rendered":"http:\/\/dits.hr\/?page_id=681"},"modified":"2017-02-19T14:45:37","modified_gmt":"2017-02-19T13:45:37","slug":"franjevacki-samostan-i-crkva-sv-marije-langova-ulica","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/dits.hr\/?page_id=681","title":{"rendered":"Franjeva\u010dki samostan i crkva sv. Marije , Langova ulica"},"content":{"rendered":"

FRANJEVA\u010cKI SAMOSTAN CRKVA SV. MARIJE,<\/strong>
\n LANGOVA ULICA<\/strong>
\n izvedeno: 1720.-1733. g.<\/strong>
\n arhitekt: nepoznat<\/strong><\/p>\n

Samostan se nalazi jugoisto\u010dne od sredi\u0161njeg gradskog trga, u dana\u0161njem \u0161irem sredi\u0161tu grada, a u vrijeme gradnje nalazio se izvan naselja. Podignut je na lokalitetu starije crkve BI. Dj. Marije od Milosti u Polju. Tu je crkvu, prema predaji, dao sagraditi kralj Bela IV. jo\u0161 u XIII. stolje\u0107u. Godine 1618. bio je sagra\u0111en drveni samostan, koji je ubrzo potpuno izgorio u po\u017earu. Dana\u0161nji, barokni samostan dovr\u0161en je 1721., a crkva 1733. godine. Samostanu pripada i prostrano okolno zemlji\u0161te, tri velike parcele s vrtom, vo\u0107njakom i danas travnjakom. Samostan je jednokatna \u010detverokrilna gra\u0111evina s unutra\u0161njim dvori\u0161tem u kojem je ure\u0111en vrt sa zdencem iz 1 71 7. god i ne. Prostorni je raspored u sva \u010detiri krila podjednak: niz soba du\u017e dvori\u0161nog pro\u010delja s ulazom iz hodnika. Prostorije su presvo\u0111ene baroknim kri\u017enim svodovima. Samostan je sjevernim traktom naslonjen na ju\u017eno pro\u010delje crkve. Samostanska crkva prostrana je jednobrodna gra\u0111evina s po tri otvorene kapele sa svake strane la\u0111e, te jednom zatvorenom u jugozapadnom dijelu crkve. Zaklju\u010dena je poligonalnim sveti\u0161tem, a osobitost unutra\u0161njeg prostora je \u0161iroki redovni\u010dki kor s orguljama i sjedalima za redovnike, zatvoren re\u0161etkastom ogradom. Uz relativno jednostavno zabatno glavno pro\u010delje ugra\u0111en je, uz sjeverni ugao, masivni i visoki toranj pravokutna tlocrta. Unutra\u0161njost crkve bogato je opremljena. U apsidi je rasko\u0161na iluzionisti\u010dka freska “Uznesenje Marijino” koju je naslikao slovenski slikar Franjo Jelov\u0161ek, 1752. godine. U pobo\u010dnim kapelama nalaze se barokni oltari te oltarne slike Valentina Meizingera, iz 1734.\/35. godine, i barokna propovjedaonica. U samostanu se \u010duva bogata zbirka baroknih slika i crkvenog posu\u0111a te posebno vrijedna knji\u017enica s knjigama iz XVl.-XIX. stolje\u0107a. Novija arheolo\u0161ka istra\u017eivanja pokazala su da je u dana\u0161nju crkvu ugra\u0111en dio srednjovjekovne gra\u0111evine; u ju\u017enom zidu crkve i samostanskog hodnika otkriven je kasnogoti\u010dki prozor. Samostanski je sklop ogra\u0111en visokim ogradnim zidom, podignutim 1754. godine u skladu s propisima franjeva\u010dkog reda. Prema karti A. P. Praunspergera iz 1764. godine, unutar ogradnog zida nalazio se vrt s pravilnim, geometrijski oblikovanim poljima, me\u0111usobno odijeljenim stazama i obrubljenim cvjetnjacima. Sklop franjeva\u010dkog samostana s crkvom zna\u010dajna je barokna gra\u0111evinska cjelina iz prve polovice XVIII. st. Po arhitektonskim i estetskim vrijednostima, o\u010duvanosti, raznovrsnosti i vrijednosti originalnog inventara taj je kompleks najzna\u010dajniji kulturno-povijesni spomenik u Samoboru.<\/p>\n\n\n \t

\n [Show slideshow]<\/a>\n\t\t\n\t<\/div>\n\t\t\t\n\t\t\t\t