{"id":408,"date":"2016-10-16T12:22:18","date_gmt":"2016-10-16T10:22:18","guid":{"rendered":"http:\/\/dits.hr\/?page_id=408"},"modified":"2018-02-26T09:13:03","modified_gmt":"2018-02-26T08:13:03","slug":"trg-kralja-tomislava","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/dits.hr\/?page_id=408","title":{"rendered":"Trg kralja Tomislava"},"content":{"rendered":"

TRG KRALJA TOMISLAVA<\/strong><\/span>
\n izvedeno: u XVIII. st.<\/strong><\/span>
\n dogra\u0111eno: u XIX. i XXI. st.<\/strong><\/span><\/p>\n

Glavni samoborski trg neko\u0107 se zvao samo Plac (XVIII. st.), a kasnije (1891. – 1925.) dobiva ime Trg Leopolda Salvatora. Tijekom urbane povijesti Samobora Trg je njegovo sredi\u0161nje mjesto, njegov najvitalniji prostor: upravno, kulturno, trgova\u010dko, \u0161kolsko, javno i prometno sredi\u0161te. To je prostor na kojem su se odr\u017eavali skupovi i sajmovi, polazi\u0161te procesije u crkvu, dolazilo se i odlazilo s puta, do\u010dekivalo i ispra\u0107alo, odr\u017eavali se karnevali. Nastao je kao ljevkasto pro\u0161irenje ulica: Livadi\u0107eve, Kle\u0161\u010di\u0107eve, Perkov\u010deve , u podno\u017eju \u017eupne crkve. Glavne ulice, prometni pravci koji povezuju grad s okolicom, zapo\u010dinju i zavr\u0161avaju na Trgu. Ju\u017ena mu je granica odre\u0111ena koritom Gradne, a izdu\u017eeni oblik proiza\u0161ao je iz smjera povijesnog rasta naselja, zapravo dominantnog pravca kretanja. iako prvi grafi\u010dki prikaz trga potje\u010de iz 1764. godine, formirao se znatno ranije, u srednjem vijeku. U osnovi je vezan uz crkvu, kao dominantnu srednjovjekovnu instituciju. Ta se povezanost o\u010dituje u vizualnoj vezi crkve  trga, budu\u0107i da je ona smje\u0161tena na povi\u0161enom platou, fizi\u010dki odijeljena od plohe trga rje\u010dicom Gradnom. Prostor u podno\u017eju crkve, izme\u0111u Grade i potpornog zida crkve, zasebna je cjelina, svojevrsni sekundarni dio trga. Gra\u0111evna struktura kojom je trg bio definiran sve do po\u010detka XIX. stolje\u0107a bila je uglavnom drvena. Bile su to prizemne ili katne ku\u0107e, izduu\u017eena, pravokutna tlocrtna, zabatnim pro\u010deljem orijentirane na trg.Trg ima dva kontinuirana pro\u010deljna platna, sjeverno i ju\u017eno.Gra\u0111evna struktura kojom je definiran dana\u0161nji prostor trga potje\u010de uglavnom iz prve polovice XIX. st., iz kasnobaroknog i klasicisti\u010dkog razdoblja, a tek pojedine ku\u0107e datiraju s po\u010detka XX. st. (ljekarna, banka). Na njemu se nalaze reprezentativne javne gra\u0111evine i stambene ku\u0107e: op\u0107insko (gradska vije\u0107nica), Samoborska banka, nekada\u0161nji hotel K gradu Trstu, ku\u0107a Kle\u0161\u010di\u0107 s ljekarnom K zlatnom an\u0111elu, ku\u0107a trgovca Bohovca, nekada\u0161nja ku\u0107a ljekarnika Valentovi\u0107a, rodna ku\u0107a arhitekta Franje Gabri\u0107a i niz ostalih. U XVIII. st. plohu trga, koja je bilo neure\u0111ena zemljana podloga, fokusirala su dva prostorna elementa: zdenac i kapelica Ranjenog Isusa. Nakon jedne poplave Gradne, sredinom XIX. st., kapelica je bila sru\u0161ena, a ostao je zdenac kao jedini prostorni akcent na plohi. Uz njegove su uglove na po\u010detku XX. st. bilo zasa\u0111ena \u010detiri stabla. Uz sjeverni i ju\u017eni obod trga izvedeni su na po\u010detku XX. st. rigoli i nogostupi, te rasvjetna tijela, a sredi\u0161nja, jedinstvena ploha bilo je poravnana i po\u0161ljun\u010dana. Zna\u010dajan automobilski promet \u0161ezdesetih godina XX. stolje\u0107a uvjetovao je novu artikulaciju plohe trga, uklanjanjem zdenca sredi\u0161nja je ploha prenamijenjena u parkirali\u0161te, a no rubnim je dijelovima zasa\u0111ene, u obliku polukru\u017enih otoka, zelenilo (\u010dempresi i breze). Ploha je bila poplo\u010dana kulir-plo\u010dama, a kolne trake granitnim kockama. Potkraj osamdesetih godina javlja se interes i potreba do se trg vrati pje\u0161acima, okupljanju i ostalim urbanim sadr\u017eajima, o izbaci parkirali\u0161te. Budu\u0107i da ploha trga nije imala zadovoljavaju\u0107u urbanu opremu i podno poplo\u010denje, raspisan je 1998. godine Urbanisti\u010dko\u00acarhitektonski natje\u010daj za ure\u0111enje plohe Trga kralja Tomislava. Prvonagra\u0111eni natje\u010dajni rad skupine autora, lvane Ergi\u0107, Vonje lli\u0107, Vesne Milutin i Zorislava Petri\u0107a, uspje\u0161no je integrirao zate\u010dene povijesne vrijednosti ambijenta s kreativnim diskursom suvremenog senzibiliteta. Zadr\u017eavaju\u0107i sredi\u0161nju plohu trga kao jedinstven prostor, namijenjen javnim doga\u0111anjima u gradu, autori ga obra\u0111uju u novom materijalu, betonskim plo\u010dama razli\u010dita formata, izme\u0111u kojih u ritmi\u010dnom slijedu, u smjeru du\u017ee osi, kao elemente rozgroni\u010denja postavljaju trake od aluminijskih kocaka. Kolne povr\u0161ine zadr\u017eavaju u tradicionalnom poplo\u010denju s granitnim kockama. Prostor s druge strane Gradne, uz potporni zid \u017eupne crkve, planira se kao odmori\u0161te s klupama, i bez kioska, a postoje\u0107e gra\u0111evine stare \u0161kole i trgovine, sa sadr\u017eajima turisti\u010dko-informativnog centra, odnosno ugostiteljskih lokala.<\/p>\n

 <\/p>\n\n\n \t

\n [Show slideshow]<\/a>\n\t\t\n\t<\/div>\n\t\t\t\n\t\t\t\t