{"id":2135,"date":"2016-11-01T21:05:05","date_gmt":"2016-11-01T20:05:05","guid":{"rendered":"http:\/\/dits.hr\/?page_id=2135"},"modified":"2017-02-19T15:57:48","modified_gmt":"2017-02-19T14:57:48","slug":"kurija-reiser-mirnovec-velika-rakovica","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/dits.hr\/?page_id=2135","title":{"rendered":"Kurija Reiser, Mirnovec, Velika Rakovica"},"content":{"rendered":"

KURIJA REISER (MIRNOVEC), VELIKA RAKOVICA, SAMOBOR<\/strong><\/span>
\n izvedeno: u prvoj polovici XVIII. st.<\/strong><\/span>
\n naru\u010ditelj: Josip Trputec<\/strong><\/span>
\n arhitekt: nepoznat<\/strong><\/span><\/p>\n

Kurija, okru\u017eena prostranim perivojem i vo\u0107njakom, nalazi se u blizini Samobora. Na karti A. P. Praunspergera iz 17 62. godine ozna\u010dena je kao kurija Rakovica. <\/em>Zasad nema podataka o prvim vlasnicima, ali se kao dvorac Mirnovec pojavljuje u dokumentima iz 1812. godine, u vrijeme francuske ilirske provincije, kad vlasnik imanja, odvjetnik i zemljoposjednik Josip Trputec, pi\u0161e elegiju Planctus Joseph Terputecz super kurio Mirnovecz <\/em>(Pla\u010d nad kurijom Mirnovec). Franjo Reiser 1820. godine kupuje imanje s kurijom, koja je ostala u vlasni\u0161tvu iste obitelji do danas. Nema podataka o vremenu gradnje kurije, ali se na temelju graditeljskih obilje\u017eja mo\u017ee zaklju\u010diti da je stariji pravokutni korpus sagra\u0111en u XVIII. stolje\u0107u, a krilo s dvori\u0161ne strane dogra\u0111eno u XIX. stolje\u0107u. Gra\u0111ena je u tipi\u010dnoj tlocrtnoj i oblikovnoj tradiciji jednostavnih kurija sjeverozapadne Hrvatske, s glavnom stambenom prostorijom u sredini – to je tzv. “pala\u010da”, s istaknutim rizalitom prema parku i sporednim prostorijama orijentiranim prema dvori\u0161tu. Perivoj je vjerojatno ure\u0111en u drugoj polovici XIX. stolje\u0107a (ucrtan je na katastarskoj karti iz 1904. godine). Bio je organiziran od dva dijela i oblikovan pejza\u017eno i geometrijski. Uz cestu je sa\u010duvan stari ulaz sa zidanim pilonima i portalom, a na mjestu perivoja danas je livada i nekoliko stabala preostalih od nekada\u0161njeg perivoja, te stari vo\u0107njak. Kurija osim arhitektonske vrijednosti, kao karakteristi\u010dan primjer kasnobarokne kurije, ima i kulturno-povijesnu vrijednost kao mjesto sastajanja samoborskih iliraca.<\/span><\/p>\n\n\n \t

\n [Show slideshow]<\/a>\n\t\t\n\t<\/div>\n\t\t\t\n\t\t\t\t