Franjevački samostan i crkva sv. Marije , Langova ulica

FRANJEVAČKI SAMOSTAN CRKVA SV. MARIJE,
LANGOVA ULICA
izvedeno: 1720.-1733. g.
arhitekt: nepoznat

Samostan se nalazi jugoistočne od središnjeg gradskog trga, u današnjem širem središtu grada, a u vrijeme gradnje nalazio se izvan naselja. Podignut je na lokalitetu starije crkve BI. Dj. Marije od Milosti u Polju. Tu je crkvu, prema predaji, dao sagraditi kralj Bela IV. još u XIII. stoljeću. Godine 1618. bio je sagrađen drveni samostan, koji je ubrzo potpuno izgorio u požaru. Današnji, barokni samostan dovršen je 1721., a crkva 1733. godine. Samostanu pripada i prostrano okolno zemljište, tri velike parcele s vrtom, voćnjakom i danas travnjakom. Samostan je jednokatna četverokrilna građevina s unutrašnjim dvorištem u kojem je uređen vrt sa zdencem iz 1 71 7. god i ne. Prostorni je raspored u sva četiri krila podjednak: niz soba duž dvorišnog pročelja s ulazom iz hodnika. Prostorije su presvođene baroknim križnim svodovima. Samostan je sjevernim traktom naslonjen na južno pročelje crkve. Samostanska crkva prostrana je jednobrodna građevina s po tri otvorene kapele sa svake strane lađe, te jednom zatvorenom u jugozapadnom dijelu crkve. Zaključena je poligonalnim svetištem, a osobitost unutrašnjeg prostora je široki redovnički kor s orguljama i sjedalima za redovnike, zatvoren rešetkastom ogradom. Uz relativno jednostavno zabatno glavno pročelje ugrađen je, uz sjeverni ugao, masivni i visoki toranj pravokutna tlocrta. Unutrašnjost crkve bogato je opremljena. U apsidi je raskošna iluzionistička freska “Uznesenje Marijino” koju je naslikao slovenski slikar Franjo Jelovšek, 1752. godine. U pobočnim kapelama nalaze se barokni oltari te oltarne slike Valentina Meizingera, iz 1734./35. godine, i barokna propovjedaonica. U samostanu se čuva bogata zbirka baroknih slika i crkvenog posuđa te posebno vrijedna knjižnica s knjigama iz XVl.-XIX. stoljeća. Novija arheološka istraživanja pokazala su da je u današnju crkvu ugrađen dio srednjovjekovne građevine; u južnom zidu crkve i samostanskog hodnika otkriven je kasnogotički prozor. Samostanski je sklop ograđen visokim ogradnim zidom, podignutim 1754. godine u skladu s propisima franjevačkog reda. Prema karti A. P. Praunspergera iz 1764. godine, unutar ogradnog zida nalazio se vrt s pravilnim, geometrijski oblikovanim poljima, međusobno odijeljenim stazama i obrubljenim cvjetnjacima. Sklop franjevačkog samostana s crkvom značajna je barokna građevinska cjelina iz prve polovice XVIII. st. Po arhitektonskim i estetskim vrijednostima, očuvanosti, raznovrsnosti i vrijednosti originalnog inventara taj je kompleks najznačajniji kulturno-povijesni spomenik u Samoboru.