PARK ANINDOL
izvedeno: 1883.
naručitelj: Gradonačelnici Samobora
arhitekt: nepoznat
Područje današnje park-šume, a nekoć perivoja Anindol nalazi se na istočnom dijelu brijega Tepec, između samoborskog Staroga grada i ceste koja se iz središta grada penje prema vrhu i nastavlja se prema Kotarima. Do uređenija perivoja strmi obronci brijega bili su izloženi jakim erozijama zbog bujica i potočića, tako da su pojedini dijelovi bili bez vegetacije Sredinom XIX. stoljeća na tom su prostoru bila zasađena stabla bijelog duda, a to je bilo upisano i u zemljišnim knjigama iz 1861. godine. U to su vrijeme postojali putevi koji su srediste grada s kapelom sv. Ane povezivo vodio je od kapele sv. Ane do Staroga grada i spuštao se na Rudarsku Dragu. Uređenije perivoja planirano e u Regulatorno osnovi Samobora iz 1861. godine, za vrijeme načelnika Ljudevita Smidhena, tako da se 1883. godine počela krčiti postojeća vegetacija, saditi crnogorično drveće i cvijeće, uređivati staze i setnice Perivoj je dobio ime po kapeli sv. Ane, a svako je šetalište svoje ime dobilo po gradonačelniku U blizini kapele sv. Ane, na povišenom platou, postavljen je drveni paviljon i uređeno je plesalište. Iznad kapele sv. Ane postavljene su 1933. postaje Kriznog puta s reljefnim prikazima i kalvarijom, autora kipara Rudolfa Betzlera. Na Anindolu ie 1937. održan osnivači kongres KPH, te je tim povodom podignut spomenik, autora arhitekta Zdenka Kolacija. Park Anindol osim veli pejzažne i urbanističke vrijednosti za Samobor ima i kulturološko značenje, budući da govori o Samoboru kao gradu koji je u svakom svom razdoblju pratio suvremena urbanistička zbivanja. Kao što je Zagreb već bio nešto prije otvorio veliki park Maksimir, tako i Samobor otvara veliki gradski perivoji Anindol
