Građanski utorak, 24. 10. 2017.
CIKLUS PREDAVANJA “SAMOBORSKE VODE I VODONOSNICI”.
sc. Tatjana Vujnović dipl. ing. geol.:
“O izvorima Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje”
Ivan Opić dipl. ing. geol.: “Geovizualizacija antropogenih pojava (objekata)”
Društvo inženjera i tehničara grada Samobora (DITS) u suradnji s POU (Pučko otvoreno učilište) Samobor organiziralo je u okviru termina Građanski utorak (POU) , 24. 10. 2017. posljednja dva predavanja u ciklusu Samoborske vode i vodonosnici.
Hidrogeološko istraživanje nekog sustava, u širem smislu je izrazito multidisciplinarno područje koje uključuje prirodne procese, pojave i objekte kao takove, npr. padaline, sastav tla, speleološke pojave, prirodne biogeokemijske procese ali i inženjerske metode procjene prirodne ranjivosti sustava koje se provode u cilju zaštite podzemnih voda. Takva istraživanja uključuju kompleksne metode kreiranja baza podataka i kartiranja GIS tehnologijom (Geografski informacijski sustav) kao i primjenom COP metode (O – površinski sloj; C – koncentracija tokova; P – režim padalina) a na osnovu mjerenja relevantnih hidrogeoloških i hidrokemijskih parametara istraživanog područja. Metoda COP u skladu je s europskim pristupom održivom razvoju krških područja.
Prvo predavanje održala je dr.sc. Tatjana Vujnović dipl. ing. geol. koja je prezentirala cjelovita hidrogeološka istraživanja na krškom području Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, površine 333 km2, (period 2007 – 2009) što je i sadržaj njene doktorske disertacije.
Mjesečnim praćenjima režima istjecanja, izmjereno je da 35% izvora ima izdašnost 0,01 – 0,1 L/s a oko 30% izvora 0,1 – 1 L/s. Na 12 izvora izmjereni su temeljni fizikalno-kemijski parametri podzemne vode kao i hidrokemijske analize, u uvjetima visokih i niskih voda. Na osnovi ovih analiza indicirane su dvije grupe izvora od kojih jedna pokazuje hidrokemijske karakteristike podzemnih kraških voda dok druga grupa ukazuje na antropogeni utjecaj i utjecaj tla.
Na osnovu rezultata istraživanja korištenjem modificirane COP metodologije, pokazano je 5 klasa ranjivosti na istraživanom području, od kojih, vrlo visoka klasa ranjivosti zauzima 20,2% istraživane površine, visoka klasa daljnjih 7,3%, umjerena ranjivost 47,8% dok je preostala površina klasificirana kao niska i vrlo niska ranjivost.
Treba spomenuti i to da u istraživanom području (u doba navedenih istraživanja 2008-2009) ne postoji kanalizacijska mreža te da se otpadne vode iz domaćinstava upuštaju u krško podzemlje što jasno govori o antropogenoj ugroženosti istraživanog područja.
Ovaj, kao i slični znanstveni i stručni radovi nužna su osnova pri izradi ocjene stanja cjeline sustava podzemnih voda, što je i obveza svih članica EU.
Isto tako, to je značajna podloga za izradu prostornih planova pri čemu se moraju izdvojeno tretirati ranjivi dijelovi razmatranog područja i striktno primjeniti zone zaštite pitkih voda nacionalnom legislativom.
Zaključno predavanje ovog ciklusa održao je Ivan Opić dipl.ing. geol. pod naslovom “SAMOBORSKE VODE I VODONOSNICI – GEOVIZUALIZACIJA ANTROPOGENIH POJAVA (OBJEKATA)”.
Uvodno, autor se osvrnuo na prethodna izlaganja i dosege održanog ciklusa. Snimka stanja, data u okviru projektnog zadatka zaštite zagrebačkih vodocrpilišta, predstavlja dobru podlogu metodološkog pristupa problematici te ocjeni stanja u okolišu, kako zagrebačke tako i njoj susjednih vodonosnih područja.
Veoma složenu problematiku antropogenih djelovanja autor je obradio sa stanovišta geovizualizacije pojava, procesa i objekata prisutnih u samoborsko-zaprešićkoj potolini.
Postupci geovizualizacije odnose se na računalnu obradu i prikaz prostornih podataka o lokalitetima s evidentiranim antropogenim pojavama. Antropogeni prostorni objekti predstavljeni su točkastim, linijskim i poligonskim formama. Svaki od navedenih prostornih objekata detaljnije je opisan atributnim tablicama s opsežnim atributnim sadržajima. Cilj geovizualizacje bio je, predočiti prostornu zastupljenost evidentiranog sadržaja bez ulaženja u dodatne obrade atributnih sadržaja.
Pri geovizualizaciji geoloških i ekoloških parametara korišten je fond stručne dokumentacije brojnih institucija te dostupni sadržaji na internetu. Autor se i ovom progodom svima zahvaljuje na suradnji.
Pored geovizualizacije tematskih sadržaja u prezentaciji se dao kraći osvrt prognoziranju “sagledive” budućnosti. Pored globalnih društvenih i gospodarskih varijabli s pripadajućim vremenskim trendovima, ukazano je na znakovite parametre iz područja georesursa s posebnim osvrtom na vodne resurse. Prigodom izrade scenarija budućih događanja autor je istaknuo problematiku izbora mjerodavnih geoparametara te njihovo civilizacijsko značenje.
Održivi razvoj, alternativna korištenja energije i civilizacijska skrb o vodnim resursima uz suvremene forme društvenog djelovanja, nameću potrebu vođenja geopolitike kao civilizacijskog pristupa problematici održivosti i razvoju cijele samoborsko-zaprešićke regije.
Moderatori ciklusa Samoborske vode i vodonosnici:
Dr. sc. Jasenka Bišćan dipl.ing. kemije
Ivan Opić dipl. ing. geol.
