U petak, 24. travnja, Društvo inženjera i tehničara grada Samobora organiziralo je zanimljivo stručno putovanje u Međimurje. Prva destinacija bila je hidroelektrana HE Čakovec, a zatim i HE Dubrava kao posljednja u nizu hidroelektrana na rijeci Dravi. Voditelji posjeta na obje hidroelektrane bili su građevinski inženjeri g. Radovan Vugrinec i g. Zlatko Cikač.
Radovan Vugrinec je dugogodišnji član DITS-a, a sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća bio je i član projektnog tima zaduženog za projektiranje hidroelektrana na Dravi, a g. Cikač je u to vrijeme bio glavni inženjer zadužen za izgradnju HE Dubrava.
Hidroelektrana Čakovec ili HE Čakovec je hidroelektrana smještena na rijeci Dravi, a najpoznatija je po tome što je prva hidroelektrana u Hrvatskoj s cijevnim turbinama u strojarnici. To je višenamjensko postrojenje koje koristi potencijal rijeke Drave za proizvodnju električne energije, štiti taj prostor od poplava, poboljšava opskrbu vodom i odvodnju, omogućuje gravitacijsko natapanje poljoprivrednih površina uz dovodni kanal, te omogućuje uvjete za razvoj športa i rekreacije. HE Čakovec se nalazi i u Međimurskoj i dijelom u Varaždinskoj županiji (dionica rijeke Drave Varaždin – Hrženica). HE Čakovec je derivacijska hidroelektrana s umjetnim jezerom (akumulacijom) za dnevno i djelomično tjedno uređenje dotoka. Ukupna instalirana snaga HE Čakovec je 76 MW (2 cijevna agregata x 38 MW iz 1982.). Uz HE Čakovec se nalazi i MHE Čakovec (Mala hidroelektrana Čakovec) koja ima jedan cijevni agregat snage 1,1 MW iz 1982. i mHE Čakovec (Mini hidroelektrana Čakovec) koja ima jednu malu Kaplanovu turbinu snage 0,34 MW iz 1983. Raspoloživi bruto konstruktivni pad vode je 17,5 metara. Ukupni instalirani volumni protok je 500 m3/s. Koristan obujam umjetnog jezera je 10,5 hm3. Srednja godišnja proizvodnja električne energije je 349 GWh, dok je maksimalna proizvodnja bila 440 GWh (2009.). Normalni uspor umjetnog jezera je 168 metar nad morem.
HE Dubrava je višenamjenska protočno derivacijska hidroelektrana dravskog sliva koja predstavlja posljednju stepenicu na dionici Drave od granice Slovenije do utoka Mure. Koristi potencijal rijeke Drave za proizvodnju električne energije, povećava zaštitu od poplava, poboljšava odvodnju, omogućuje gravitacijsko natapanje poljoprivrednih površina te omogućuje uvjete za razvoj sporta i rekreacije.
Ukupna instalirana snaga HE Dubrava je 76 MW (2 cijevna agregata x 38 MW iz 1989.). Uz HE Dubrava se nalazi i MHE Dubrava (Mala hidroelektrana Dubrava) koja ima jedan cijevni agregat snage 1,1 MW iz 1989. i mHE Dubrava (Mini hidroelektrana Dubrava 1 i 2) koja ima dvije male Kaplanove turbine snage 0,34 MW iz 1991. Raspoloživi bruto konstruktivni pad vode je 17,5 metara. Ukupni instalirani volumni protok je 500 m3/s. Koristan obujam umjetnog jezera je 16,6 hm3. Srednja godišnja proizvodnja električne energije je 349 GWh, dok je maksimalna proizvodnja bila 436,6 GWh (2009.). Normalni uspor umjetnog jezera je 149,6 metara nad morem.
HE Dubrava proizvodi električnu energiju u sustavu proizvodnog pogona hidroelektrane sjever (PP HE Sjever), koji čine HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava, a u prosjeku godišnje proizvode 1115 GWh električne energije. Sa sve tri hidroelektrane upravlja se iz centra daljinskog vođenja i upravljanja Komandni lanac Varaždin, što rezultira povećanom proizvodnjom i smanjenjem broja isključenja elektroagregata te povećanjem pogonske spremnosti.
Treća destinacija stručnog posjeta Međimurju bila je tvrtka Tehnix d.o.o. u Donjem Kraljevcu gdje nas je dočekao predsjednik kompanije Đuro Horvat. Tehnix je tvrtka koja proizvodi moderne MBO-T tvornice za preradu miješanog komunalnog otpada, opremu za sanaciju starih deponija otpada, pretovarne stanice za otpad, specijalna komunalna vozila, reciklažna dvorišta, biorotore, bioreaktorska postrojenja i niz drugih proizvoda u području zaštite okoliša. Nama je svakako bilo najzanimljivije upoznavanje se s MBO-T tehnologijom koja je posljednja inovativna tehnologija za zbrinjavanje otpada.
MBO-T tvornica sav prikupljeni otpad pretvara u novu vrijednost pa tako 25% otpada završava kao kompost, 40% kao osam vrsta sirovina za novu proizvodnju, a preostalih 35% otpada koristi se kao RDF gorivo za, primjerice, cementare. Tvornice koje se sastoje od 30-ak strojeva mogu preraditi od 5 do 20 tona otpada po satu, ovisno o veličini postrojenja. Takav način prerade ne iziskuje prethodno primarno recikliranje i odvajanje otpada, jer se ono provodi u samoj tvornici. Cijena investicije ovisi o kapacitetu prerade i kreće se od tri milijuna eura za manja, do šest milijuna eura za veća postrojenja. Prema kalkulacijama izrađenim u Tehnixu, postrojenje s MBO-T tehnologijom može samo sebe isplatiti za manje od pet godina.
Obzirom na aktualan problem zbrinjavanja komunalnog otpada na području Grada Samobora, ovakva tehnologija je u svakom slučaju zanimljiva i za naše područje te rješavanje problema otpada na zatvorenom deponiju Trebež.
Stručnom putovanju su se odazvali predstavnici Grada Samobora i komunalnog poduzeća Komunalac d.o.o. na čemu im se srdačno zahvaljujemo.
Stjepan Črnjak i Robert Obraz
Dobro je, dobro! Zanima me broj komentara, valjda će ih biti